Autorski ugovor i ugovor o djelu često se koriste za povremene poslove, honorare i suradnje izvan klasičnog radnog odnosa. Na prvi pogled mogu izgledati slično jer se u oba slučaja najčešće radi o isplati drugog dohotka, ali porezni tretman i stvarna isplativost mogu biti znatno različiti.
Glavna razlika je u tome što se autorski ugovor koristi kada nastaje autorsko djelo, dok se ugovor o djelu koristi za obavljanje konkretnog posla ili usluge koja ne mora imati obilježje autorskog djela.
Što je ugovor o djelu?
Ugovor o djelu koristi se kada se netko obvezuje napraviti određeni posao za naručitelja. To može biti, primjerice, fizički posao, tehnička usluga, administrativni zadatak, čišćenje, pomoćni rad, izrada jednostavnog zadatka ili druga usluga koja nema obilježje autorskog djela.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada, odnosno dogovoreno djelo ili usluga. Naručitelj plaća izvršitelju naknadu, a na tu se naknadu obračunavaju propisani porezi i doprinosi.
Što je autorski ugovor?
Autorski ugovor koristi se kada osoba stvara autorsko djelo. To može biti tekst, fotografija, glazba, dizajn, ilustracija, računalni program, prijevod, predavanje, stručni materijal ili drugo djelo koje ima autorski karakter.
Kod autorskog ugovora nije dovoljno samo napisati da se radi o autorskom ugovoru. U stvarnosti mora postojati autorsko djelo. Ako se kroz ugovor samo prikriva običan rad ili usluga, takav ugovor može biti sporan.
Koja je glavna financijska razlika?
Najvažnija razlika za isplativost je u priznatim izdacima. Kod autorskog honorara se, pod propisanim uvjetima, priznaje 30% izdatka od ostvarenog primitka. To znači da se porez ne računa na cijeli bruto iznos, nego na umanjenu osnovicu.
Kod umjetničkog djela može postojati još povoljniji tretman jer se, uz 30% izdatka, može priznati i dodatnih 25% neoporezivog dijela, ali samo uz propisanu potvrdu nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije.
Kod običnog ugovora o djelu takav autorski izdatak se u pravilu ne primjenjuje. Zato je autorski ugovor često financijski povoljniji za primatelja honorara, ali samo ako je stvarno riječ o autorskom djelu.
Autorski ugovor vs. ugovor o djelu — kratka usporedba
| Stavka | Autorski ugovor | Ugovor o djelu |
|---|---|---|
| Namjena | Izrada ili korištenje autorskog djela | Obavljanje konkretnog posla ili usluge |
| Primjeri | Tekst, dizajn, glazba, fotografija, prijevod, softver | Fizički posao, pomoćna usluga, tehnički zadatak, jednokratni rad |
| Priznati izdaci | Najčešće 30% kod autorskih naknada | Nema istog autorskog izdatka |
| Isplativost za primatelja | Često veći neto za isti trošak isplatitelja | Često manji neto za isti trošak isplatitelja |
| Rizik pogrešne primjene | Postoji ako nema stvarnog autorskog djela | Manji ako je riječ o običnoj usluzi ili poslu |
Kada je autorski ugovor isplativiji?
Autorski ugovor je najčešće isplativiji kada se posao zaista može smatrati autorskim djelom. Zbog priznatih izdataka, osnovica za oporezivanje može biti niža, pa primatelj honorara može dobiti veći neto iznos u odnosu na ugovor o djelu.
Tipični poslovi kod kojih autorski ugovor može imati smisla su:
- pisanje članaka, tekstova, scenarija ili stručnih materijala,
- izrada dizajna, logotipa, ilustracija ili vizualnog identiteta,
- fotografiranje i obrada autorskih fotografija,
- skladanje glazbe ili izrada audio materijala,
- prevođenje, lektura ili kreativna obrada teksta,
- izrada računalnog programa ili drugog autorskog digitalnog rješenja,
- priprema i održavanje autorskog predavanja ili edukacije.
U tim slučajevima autorski ugovor može biti porezno povoljniji, ali ugovor i dokumentacija trebaju jasno pokazivati što je autorsko djelo i koja se prava prenose ili koriste.
Kada je ugovor o djelu bolji izbor?
Ugovor o djelu je prikladniji kada se ne radi o autorskom djelu, nego o obavljanju konkretnog posla ili usluge. Primjerice, ako netko obavlja pomoćne poslove, fizički rad, tehničku uslugu ili zadatak koji nema kreativni autorski element, tada autorski ugovor nije dobar izbor.
Ugovor o djelu može biti bolji izbor kada:
- posao nema obilježje autorskog djela,
- rezultat rada nije originalno kreativno djelo,
- radi se o jednostavnoj usluzi ili jednokratnom zadatku,
- naručitelj želi izbjeći rizik pogrešne klasifikacije ugovora,
- nije moguće dokazati autorski karakter rada.
Primjer: isti bruto, različit neto
Zamisli da naručitelj želi isplatiti honorar za određeni posao. Ako se posao može zakonito ugovoriti kao autorsko djelo, neto isplata autoru često će biti veća nego kod običnog ugovora o djelu, upravo zbog priznatih izdataka.
Međutim, ako posao nije autorski, nije pametno koristiti autorski ugovor samo zato što je povoljniji. Isplativost ne smije biti jedini kriterij. Prvo treba provjeriti odgovara li vrsta posla autorskom ugovoru, a tek zatim usporediti izračun.
Kako izračunati koji ugovor je povoljniji?
Najlakši način je usporediti neto isplatu i ukupni trošak isplatitelja. Za to možeš koristiti kalkulator drugog dohotka na izracun.com.hr.
U kalkulatoru možeš usporediti različite vrste isplate, primjerice ugovor o djelu i autorski honorar, te vidjeti razliku između bruto iznosa, neto isplate, doprinosa, poreza i ukupnog troška.
Važno je uzeti u obzir i mjesto prebivališta primatelja honorara jer se porezne stope mogu razlikovati ovisno o gradu ili općini. Za provjeru možeš koristiti tražilicu poreznih stopa po općinama i gradovima, gdje možeš pronaći stopu poreza na dohodak za svoju jedinicu lokalne samouprave.
To je posebno korisno kada se dogovara honorar “u netu” ili kada naručitelj želi znati koliki će biti ukupni trošak isplate.
Što je važnije: bruto, neto ili ukupni trošak?
Kod honorara se često dogodi nesporazum jer jedna strana govori o neto iznosu, a druga o bruto ili ukupnom trošku. Zato prije dogovora treba jasno definirati o kojem se iznosu govori.
- Bruto iznos je iznos prije obračuna poreza i doprinosa.
- Neto iznos je ono što primatelj dobije na račun.
- Ukupni trošak je stvarni trošak za isplatitelja, uključujući sve obveze.
Za primatelja honorara najvažniji je neto iznos, dok je za naručitelja najvažniji ukupni trošak. Upravo zato je korisno napraviti izračun iz više kutova.
Najčešće greške kod izbora ugovora
Najčešća greška je korištenje autorskog ugovora za posao koji zapravo nije autorsko djelo. To se ponekad radi zato što je autorski ugovor porezno povoljniji, ali takav pristup može stvoriti problem ako se kasnije utvrdi da ugovor ne odgovara stvarnoj prirodi posla.
Druge česte greške su:
- ugovor ne opisuje jasno što je predmet posla,
- nije jasno prenose li se autorska prava ili samo pravo korištenja,
- honorar je dogovoren bez jasnog bruto/neto iznosa,
- ne računa se ukupni trošak isplatitelja,
- isti posao se stalno ponavlja kao honorarni rad iako ima obilježja radnog odnosa.
Može li se svaki kreativni posao platiti autorskim ugovorom?
Ne nužno. Kreativnost sama po sebi nije dovoljna ako rezultat rada nije autorsko djelo u smislu propisa o autorskom i srodnim pravima. Primjerice, rutinski administrativni zadaci, tehnička pomoć ili ponavljajući operativni poslovi ne postaju automatski autorsko djelo samo zato što ih obavlja kreativna osoba.
Najbolje je gledati stvarni rezultat rada. Ako nastaje originalno djelo koje se može identificirati i koristiti, autorski ugovor može biti prikladan. Ako se samo obavlja usluga, ugovor o djelu je često ispravniji izbor.
Zaključak
Autorski ugovor je često isplativiji od ugovora o djelu jer kod autorskih naknada mogu postojati priznati izdaci koji smanjuju poreznu osnovicu. To može značiti veći neto iznos za primatelja honorara ili manji ukupni trošak za isplatitelja.
Međutim, autorski ugovor nije univerzalno rješenje. Može se koristiti samo kada stvarno postoji autorsko djelo. Ako se radi o običnoj usluzi ili poslu bez autorskog karaktera, ugovor o djelu je pravilniji i sigurniji izbor.
Prije dogovora o honoraru najbolje je usporediti obje opcije kroz kalkulator drugog dohotka, provjeriti lokalnu stopu kroz tražilicu poreznih stopa po općinama i gradovima i jasno definirati govori li se o bruto iznosu, neto isplati ili ukupnom trošku za isplatitelja.
Napomena: tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja porezni ili pravni savjet. Za konkretne slučajeve preporučljivo je provjeriti uvjete s računovođom, poreznim savjetnikom ili nadležnim institucijama.
Zadnje ažurirano: svibanj 2026.