Ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj otvorilo je i niz praktičnih pitanja za poslodavce. Jedno od najčešćih je što učiniti kada zaposleni radnik dobije poziv za služenje obveznog vojnog roka.
Iako radnik zbog toga privremeno izbiva s posla, njegov radni odnos u pravilu ne prestaje. Umjesto toga, za vrijeme služenja temeljnog vojnog osposobljavanja dolazi do mirovanja prava i obveza iz radnog odnosa, a poslodavac mora pravilno provesti administrativne i evidencijske radnje.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih obveza poslodavca prije odlaska radnika, tijekom trajanja vojnog roka i nakon njegova povratka na posao.
Kada radnik primi poziv za vojni rok
Radnik koji zaprimi poziv za temeljno vojno osposobljavanje trebao bi o tome što prije obavijestiti poslodavca i dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, odnosno poziv ili rješenje nadležnog tijela.
Iako zakon u pravilu ne propisuje strogi rok u kojem se takva obavijest mora dostaviti poslodavcu, u praksi je važno da se to učini bez odgode. Na taj način poslodavac može na vrijeme organizirati posao, preraspodijeliti radne zadatke i pripremiti svu potrebnu administraciju.
Za poslodavca je preporučljivo da evidentira:
- datum primitka obavijesti,
- datum početka vojnog osposobljavanja,
- očekivani datum završetka,
- dokumentaciju koju je radnik dostavio.
Mirovanje radnog odnosa za vrijeme vojnog roka
Kada radnik ode na temeljno vojno osposobljavanje, ugovor o radu ne prestaje. Za to vrijeme radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, osim onih prava koja su posebnim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu drukčije uređena.
To u praksi znači sljedeće:
- radnik za vrijeme vojnog roka ne obavlja posao kod poslodavca,
- poslodavac mu u pravilu ne isplaćuje redovnu plaću,
- radni odnos formalno i dalje postoji,
- po završetku vojnog roka radnik ima pravo vratiti se na posao,
- odlazak na vojni rok ne smije biti razlog za otkaz ugovora o radu.
Takva zaštita radnika posebno je važna jer služi očuvanju njegovog radnopravnog statusa za vrijeme ispunjavanja zakonske obveze.
Što poslodavac mora napraviti prije odlaska radnika?
Prije samog odlaska radnika na temeljno vojno osposobljavanje, poslodavac bi trebao poduzeti nekoliko praktičnih koraka.
1. Evidentirati odsutnost
U internim evidencijama potrebno je zabilježiti da radnik odlazi na temeljno vojno osposobljavanje te odrediti razdoblje u kojem će biti odsutan.
2. Urediti status osiguranja
Za vrijeme trajanja vojnog roka radnik se ne vodi na isti način kao aktivan osiguranik po osnovi rada kod poslodavca, nego se status osiguranja uređuje prema posebnoj osnovi za vrijeme vojnog osposobljavanja.
Zato je važno provjeriti aktualna pravila i postupiti prema važećim uputama nadležnih tijela, osobito kod prijava i odjava u sustavu obveznih osiguranja.
3. Organizirati posao
Ako je riječ o radnom mjestu koje je teško zamjenjivo, poslodavac bi trebao na vrijeme organizirati zamjenu, preraspodjelu obveza ili privremeno drugačiji raspored rada unutar organizacije.
Ima li radnik pravo na plaću za vrijeme vojnog roka?
Za vrijeme trajanja temeljnog vojnog osposobljavanja poslodavac u pravilu nema obvezu isplaćivati radniku plaću jer radnik za to vrijeme ne radi.
Međutim, to ne znači da radnik ostaje bez primanja. Za vrijeme služenja vojnog roka ostvaruje naknadu odnosno novčana primanja prema pravilima koja se primjenjuju na temeljno vojno osposobljavanje.
Iznimka može postojati ako:
- kolektivni ugovor propisuje povoljnije pravo,
- pravilnik o radu predviđa isplatu određene naknade,
- poslodavac internim aktom ili odlukom radniku odobrava dodatno pravo.
U takvim slučajevima poslodavac mora postupiti prema vlastitim obvezujućim aktima.
Ako radnik nakon povratka želi provjeriti kako mu se dalje obračunava redovna plaća, koristan može biti kalkulator plaće.
Kako voditi evidenciju radnog vremena?
Razdoblje u kojem je radnik na vojnom roku ne vodi se kao redovan rad, godišnji odmor ni bolovanje. U evidenciji radnog vremena treba ga voditi kao posebnu odsutnost zbog služenja vojnog roka odnosno temeljnog vojnog osposobljavanja.
Važno je da iz evidencije bude jasno:
- od kojeg datuma odsutnost traje,
- zbog kojeg razloga je radnik odsutan,
- kada je završilo razdoblje mirovanja radnog odnosa.
Pravilno vođena evidencija kasnije je važna i radi obračuna prava iz radnog odnosa te eventualnog nadzora.
Što je s JOPPD obrascem?
Ako poslodavac radniku za vrijeme trajanja vojnog roka ne isplaćuje nikakvu plaću ni naknadu, u pravilu nema osnove za podnošenje JOPPD obrasca po toj osnovi.
Drugim riječima, ako nema isplate od strane poslodavca, nema ni izvještavanja o takvoj isplati putem JOPPD-a.
Ako bi poslodavac ipak isplaćivao neku naknadu temeljem kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili druge interne odluke, tada treba provjeriti pravilan porezni i doprinosni tretman te odgovarajući način iskazivanja u JOPPD obrascu.
Što je sa zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem?
Za vrijeme služenja temeljnog vojnog osposobljavanja status osiguranja radnika uređuje se prema posebnim propisima. Poslodavac zato mora obratiti pozornost na odgovarajuće prijave i odjave u sustavu osiguranja te pratiti službene upute HZMO-a, HZZO-a i drugih nadležnih tijela.
Za radnika je posebno važno to što se vrijeme provedeno na vojnom roku priznaje u staž, što znači da mu to razdoblje nije “izgubljeno” s aspekta mirovinskog sustava.
Za provjeru ukupnog trajanja radnog staža može se koristiti kalkulator radnog staža.
Što je s godišnjim odmorom?
Odlazak radnika na vojni rok ne znači da automatski gubi pravo na već stečeni godišnji odmor. Ako dio godišnjeg odmora nije iskoristio prije odlaska, to pravo se u pravilu ne briše samo zbog odlaska na služenje vojnog roka.
Ipak, kod obračuna prava na godišnji odmor i korištenja neiskorištenih dana po povratku treba uzeti u obzir:
- trajanje mirovanja radnog odnosa,
- razdoblje rada u toj kalendarskoj godini,
- interna pravila poslodavca,
- važeće odredbe Zakona o radu.
U praksi će poslodavac po povratku radnika najčešće omogućiti korištenje preostalih dana godišnjeg odmora prema dogovoru i potrebama procesa rada.
Povratak radnika na posao nakon završetka vojnog roka
Nakon završetka temeljnog vojnog osposobljavanja radnik ima pravo vratiti se na posao kod istog poslodavca. Poslodavac mu mora omogućiti nastavak rada, odnosno povratak na isto radno mjesto, a ako to objektivno nije moguće, onda na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
Po povratku radnika poslodavac treba:
- evidentirati prestanak odsutnosti,
- obnoviti redovni radni status,
- provesti potrebne administrativne radnje,
- uključiti radnika u redovni obračun plaće,
- omogućiti nastavak ostvarivanja prava iz radnog odnosa.
Povratkom na posao prestaje mirovanje ugovora o radu i ponovno se aktiviraju sva prava i obveze iz radnog odnosa.
Smije li poslodavac dati otkaz radniku koji ide ili se vraća s vojnog roka?
Poslodavac ne smije koristiti odlazak radnika na vojni rok kao razlog za otkaz. Sam čin upućivanja na služenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne smije negativno utjecati na radnikov status.
Ako bi došlo do otkaza u razdoblju povezanim s vojnim rokom, poslodavac mora biti posebno oprezan i imati jasno utemeljen, zakonit i dokaziv razlog koji nije povezan s tom okolnošću. U protivnom bi takav otkaz mogao biti sporan.
Sažetak: obveze poslodavca po fazama
| Faza | Što poslodavac treba napraviti |
|---|---|
| Prije odlaska radnika | Zaprimiti dokumentaciju, evidentirati odsutnost, pripremiti administraciju i organizirati posao. |
| Za vrijeme vojnog roka | Radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, a u pravilu nema isplate plaće od strane poslodavca. |
| Evidencije i prijave | Voditi pravilnu evidenciju odsutnosti i postupiti prema pravilima za osiguranje i prijave/odjave. |
| JOPPD | Ako nema isplate od poslodavca, u pravilu nema ni JOPPD-a po toj osnovi. |
| Nakon povratka | Omogućiti povratak na posao, obnoviti redovni radni status i nastaviti ostvarivanje prava iz radnog odnosa. |
Zaključak
Kada radnik odlazi na temeljno vojno osposobljavanje, za poslodavca je najvažnije znati da radni odnos ne prestaje, nego miruje. Poslodavac pritom mora pravilno evidentirati odsutnost, riješiti administrativne korake vezane uz osiguranje i po završetku vojnog roka omogućiti radniku povratak na posao.
Budući da se u praksi mogu pojaviti dodatna pitanja oko prijava, odjava, JOPPD-a i prava iz radnog odnosa, preporučljivo je pratiti službene objave i tumačenja nadležnih institucija te po potrebi provjeriti i specifična pravila iz kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu.
Najčešća pitanja o obveznom vojnom roku i radnom odnosu
Prestaje li radni odnos kada radnik ode na obvezni vojni rok?
Ne, radni odnos u pravilu ne prestaje. Za vrijeme služenja vojnog roka radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.
Mora li poslodavac isplaćivati plaću za vrijeme vojnog roka?
U pravilu ne mora, jer radnik za to vrijeme ne radi. Iznimka može postojati ako je drukčije određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili internim aktima.
Podnosi li poslodavac JOPPD ako nema isplate?
Ako poslodavac ne isplaćuje plaću ni naknadu, u pravilu nema osnove za podnošenje JOPPD obrasca po toj osnovi.
Ima li radnik pravo vratiti se na posao nakon vojnog roka?
Da, po završetku vojnog roka radnik ima pravo vratiti se na posao i nastaviti radni odnos.
Računa li se vojni rok u staž?
Da, vrijeme provedeno na temeljnom vojnom osposobljavanju priznaje se u staž.