Od 16. travnja 2026. primjenjuju se nova pravila za utvrđivanje naknade za bolovanje samostalnih osiguranika. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na način izračuna naknade: umjesto dosadašnjeg pristupa koji se temeljio na dnevnoj osnovici, naknada se sada utvrđuje na temelju satne osnovice.
Promjene su posebno važne za obrtnike, osobe koje obavljaju slobodna zanimanja i druge samostalne osiguranike jer utječu na izračun naknade tijekom privremene nesposobnosti za rad, kao i na podatke koji se koriste pri utvrđivanju osnovice.
U nastavku donosimo detaljan pregled novih pravila, način izračuna satne osnovice, uvjete prethodnog osiguranja te praktične primjere obračuna.
Tko se smatra samostalnim osiguranikom?
Nova pravila relevantna su za fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno obavljaju profesionalne djelatnosti te druge kategorije samostalnih osiguranika.
To, među ostalim, uključuje:
- obrtnike,
- osobe koje obavljaju slobodna odnosno profesionalna zanimanja,
- samostalne umjetnike i određene druge profesionalne djelatnosti,
- određene osiguranike u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,
- druge samostalne osiguranike prema njihovoj osnovi osiguranja.
Za izračun naknade posebno je važna osnovica prema kojoj je osiguranik bio osiguran i na koju su obračunani i plaćeni doprinosi.
Najvažnija promjena od 16. travnja 2026.
Ključna novost je prelazak na satnu osnovicu za utvrđivanje naknade za bolovanje.
Prema novom načinu izračuna, prosječna osnovica dobiva se tako da se zbroj relevantnih osnovica osiguranja iz promatranog šestomjesečnog razdoblja podijeli sa zbrojem radnih sati u tom razdoblju.
Pritom se broj sati utvrđuje prema mjesečnom fondu sati za puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.
Drugim riječima, pojednostavljena formula glasi:
Satna osnovica = zbroj relevantnih osnovica u šestomjesečnom razdoblju ÷ ukupan broj pripadajućih radnih sati
Nakon što se dobije satna osnovica, ona se primjenjuje na broj sati bolovanja za koje osiguraniku pripada naknada.
Koje se osnovice uzimaju u obzir?
Kod samostalnih osiguranika ne polazi se jednostavno od iznosa koji je osoba tijekom mjeseca zaradila ili isplatila sebi.
Za utvrđivanje naknade važna je osnovica osiguranja na koju su obračunani doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje.
U pravilu se promatra šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj, odnosno bolovanje.
Pri tome je važno da su doprinosi koji se odnose na relevantno razdoblje stvarno obračunani i plaćeni.
Kako se izračunava satna osnovica?
Postupak se može pojednostavljeno prikazati kroz nekoliko koraka:
- utvrde se relevantne mjesečne osnovice osiguranja za šestomjesečno razdoblje,
- zbroje se osnovice koje ulaze u izračun,
- utvrdi se ukupan fond radnih sati za isto razdoblje,
- zbroj osnovica podijeli se s ukupnim brojem sati,
- dobivena satna osnovica koristi se za obračun naknade za sate bolovanja.
Ovakav sustav preciznije povezuje iznos naknade s brojem sati privremene nesposobnosti za rad.
Primjer izračuna satne osnovice
Pretpostavimo da je obrtnik tijekom relevantnih šest mjeseci imao jednaku mjesečnu osnovicu od 1.295,45 €.
Ukupan zbroj šest mjesečnih osnovica tada iznosi:
1.295,45 € × 6 = 7.772,70 €
Ako ukupan fond sati u promatranom šestomjesečnom razdoblju iznosi primjerice 1.032 sata, satna osnovica računa se:
7.772,70 € ÷ 1.032 = približno 7,5317 € po satu
Dobivena vrijednost predstavlja osnovu za daljnji obračun naknade, uz primjenu odgovarajućeg postotka naknade i zakonskih ograničenja.
Bolovanje ne traje cijeli mjesec – kako se računaju sati?
Kod bolovanja koje traje samo dio mjeseca posebno je važan broj sati koji pripada razdoblju bolovanja.
Primjerice, ako je osiguranik na teret HZZO-a na bolovanju od 15. do 31. srpnja, ne računa se jednostavno broj kalendarskih dana pomnožen s dnevnim iznosom.
Utvrđuje se broj radnih sati koji prema fondu sati pripada tom razdoblju, a zatim se taj broj sati množi s odgovarajućom satnom naknadom.
Upravo je to jedna od najvažnijih praktičnih razlika novog sustava.
Prvih 42 dana bolovanja kod obrtnika
Za obrtnike i druge samostalne osiguranike vrlo je važno razlikovati razdoblje bolovanja koje sami snose od razdoblja kada naknada prelazi na teret HZZO-a.
Kod uobičajenog bolovanja zbog bolesti, samostalni osiguranik nema poslodavca koji bi mu isplaćivao naknadu kao zaposlenom radniku.
U pravilu prva 42 kalendarska dana bolovanja nisu na teret HZZO-a, dok pravo na naknadu na teret HZZO-a počinje od 43. dana bolovanja, ako su ispunjeni propisani uvjeti.
Za to vrijeme postoje i obveze povezane s doprinosima i izvještavanjem koje treba pravilno obračunati.
Uvjet prethodnog osiguranja
Za ostvarivanje naknade u punom iznosu prema utvrđenoj osnovici važan je i uvjet prethodnog osiguranja.
Osiguranik prije nastupanja bolovanja treba imati odgovarajući staž osiguranja – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.
U taj staž mogu se uračunavati odgovarajuća razdoblja osiguranja ostvarena temeljem rada ili samostalne djelatnosti, sukladno propisanim uvjetima.
Ako osiguranik ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada se ne određuje na isti način kao kod osiguranika koji uvjet ispunjava.
U tom slučaju primjenjuje se zakonom propisano ograničenje odnosno odgovarajući fiksni iznos vezan uz proračunsku osnovicu.
Što ako je osiguranik imao različite osnovice?
Situacija je složenija ako osoba tijekom posljednjih šest mjeseci nije bila osigurana po istoj osnovici.
To se može dogoditi primjerice kod promjene načina oporezivanja, promjene statusa ili druge promjene koja utječe na osnovicu osiguranja.
U takvim slučajevima za utvrđivanje naknade primjenjuju se posebna pravila, a relevantna može biti prosječna osnovica osiguranja na koju je osoba bila prijavljena u promatranom razdoblju.
Zato dva obrtnika s naizgled sličnim prihodima ne moraju nužno imati jednaku naknadu za bolovanje.
Što ako osoba nema dovoljno dugo razdoblje osiguranja?
Ako osiguranik u relevantnom razdoblju nije bio obvezno zdravstveno osiguran dovoljno dugo prema utvrđenoj osnovici, primjenjuju se posebna pravila za određivanje osnovice.
U određenim situacijama kao polazište može se koristiti najniža propisana osnovica osiguranja koja je vrijedila u relevantnom mjesecu, umanjena za pripadajuće doprinose i porez.
Zbog toga je kod osoba koje su tek otvorile obrt ili nedavno promijenile osnovu osiguranja posebno važno provjeriti po kojem će se pravilu njihova naknada utvrđivati.
Što je s obrtnicima koji su izabrali višu osnovicu?
Posebna pravila vrijede za osiguranike koji su se osigurali na višu, dobrovoljno izabranu osnovicu.
Da bi se takva viša osnovica mogla uzeti kao osnovica za naknadu plaće, potrebno je ispuniti propisane uvjete u pogledu trajanja osiguranja na toj osnovici.
Ako uvjet nije ispunjen, za obračun naknade može se koristiti propisana osnovica za obvezno zdravstveno osiguranje umjesto više dobrovoljno izabrane osnovice.
Od osnovice do stvarnog neto iznosa naknade
Važno je razlikovati osnovicu za naknadu od iznosa koji će osiguranik stvarno primiti.
Utvrđena osnovica tretira se kao bruto polazište iz kojeg se, ovisno o konkretnom slučaju, provode potrebni obračuni doprinosa i poreza.
Pri utvrđivanju neto iznosa važan može biti i osobni odbitak osiguranika.
Osnovni osobni odbitak u 2026. iznosi 600 € mjesečno, a može biti uvećan ovisno o uzdržavanoj djeci, članovima obitelji, invalidnosti i drugim poreznim okolnostima.
Zbog toga dvije osobe s jednakom bruto osnovicom ne moraju nužno dobiti jednak neto iznos naknade.
Želite provjeriti izračun plaće i doprinosa?
Isprobajte naše besplatne kalkulatore za izračun plaće, doprinosa i drugih financijskih izračuna na izracun.com.hr
Koliko iznosi naknada na teret HZZO-a?
Visina naknade ovisi o razlogu privremene nesposobnosti za rad, trajanju bolovanja i drugim zakonskim uvjetima.
Za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja naknada u slučajevima u kojima se primjenjuje stopa od 70 % iznosi 70 % utvrđene osnovice, a od prvog sljedećeg dana nakon isteka tog razdoblja može iznositi 80 % osnovice.
Za određene posebno propisane slučajeve naknada iznosi 100 % osnovice.
Minimalni i maksimalni iznos naknade
Kod naknade koja se isplaćuje na teret HZZO-a postoje zakonski propisane granice.
Za puno radno vrijeme mjesečni iznos naknade u slučajevima na koje se ograničenja primjenjuju ne može biti niži od propisanog minimuma niti viši od propisanog maksimuma.
Prema pravilima koja se primjenjuju u 2026., relevantni iznosi su:
- najniži mjesečni iznos: 353,15 € za puno radno vrijeme,
- najviši mjesečni iznos: 995,45 € za puno radno vrijeme, kada se primjenjuje zakonsko ograničenje.
Postoje slučajevi u kojima se navedeno gornje ograničenje ne primjenjuje, primjerice kod određenih prava povezanih s priznatom ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
Primjer: kada izračunata naknada prelazi maksimalni iznos
Zamislimo samostalnog osiguranika kod kojeg je nakon izračuna osnovice, doprinosa, poreza i osobnog odbitka utvrđena mjesečna neto naknada od 1.626,46 €.
Ako je riječ o običnom bolovanju na teret HZZO-a na koje se primjenjuje maksimalni zakonski limit od 995,45 €, osiguraniku se neće isplatiti cijeli izračunati iznos od 1.626,46 €.
Primijenit će se propisani maksimalni iznos naknade.
To pokazuje da viša osnovica osiguranja ne znači uvijek i proporcionalno višu stvarnu isplatu naknade ako je pravo ograničeno maksimalnim mjesečnim iznosom.
Ozljeda na radu i profesionalna bolest
Posebna pravila vrijede kada je privremena nesposobnost posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
U takvim slučajevima samostalni osiguranik može ostvariti pravo na naknadu na teret HZZO-a od prvog dana privremene nesposobnosti za rad, pod uvjetom da je ozljeda na radu odnosno profesionalna bolest pravilno prijavljena i priznata.
Naknada se u tim slučajevima utvrđuje u visini od 100 % odgovarajuće osnovice, uz posebna pravila koja se odnose na ograničenja naknade.
Primjer obračuna ozljede na radu
Pretpostavimo da je kod samostalnog osiguranika utvrđena prosječna mjesečna neto osnovica od 1.626,46 €, a fond sati u mjesecu iznosi 184 sata.
Satna naknada iznosi približno:
1.626,46 € ÷ 184 = 8,8395 € po satu
Ako je osoba cijeli mjesec na bolovanju zbog priznate ozljede na radu:
8,8395 € × 184 sata = približno 1.626,46 €
Ako bolovanje traje samo dio mjeseca, primjerice razdoblje kojem pripada 104 radna sata:
8,8395 € × 104 sata = približno 919,31 €
Ovaj primjer jasno pokazuje zašto je prelazak na satnu osnovicu važan kod obračuna bolovanja koje traje samo dio mjeseca.
Zašto su plaćeni doprinosi posebno važni?
Jedna od praktično najvažnijih stvari za samostalne osiguranike jest uredno i pravodobno plaćanje doprinosa.
Pri utvrđivanju prava i osnovice relevantni su podaci o osnovicama i uplaćenim doprinosima.
Zbog toga kašnjenje ili nepodmirene obveze mogu utjecati na postupak utvrđivanja naknade.
Za samostalnog osiguranika redovito podmirivanje doprinosa nije samo porezna i zakonska obveza nego može imati izravan utjecaj na ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja.
Koja dokumentacija može biti potrebna?
Za ostvarivanje prava na naknadu HZZO koristi podatke kojima raspolaže u svojim evidencijama, ali ovisno o konkretnom slučaju može biti potrebno dostaviti dodatnu dokumentaciju.
Posebno je važno pravilno evidentiranje privremene nesposobnosti za rad te podataka potrebnih za utvrđivanje osnovice.
Ako se pri izračunu koristi uvećani osobni odbitak, osiguranik može trebati dokazati okolnosti na temelju kojih ostvaruje pravo na njegovo korištenje.
To može uključivati odgovarajuću poreznu dokumentaciju i druge dokaze, ovisno o konkretnoj situaciji.
Što se konkretno promijenilo u odnosu na stari način?
Najjednostavnije rečeno, glavna promjena je način na koji se osnovica pretvara u naknadu za konkretno razdoblje bolovanja.
Stari pristup: izračun se u većoj mjeri temeljio na dnevnoj osnovici i broju dana.
Novi pristup: osnovica se preračunava na satnu vrijednost, a naknada se određuje prema broju sati koji pripadaju razdoblju privremene nesposobnosti za rad.
To je posebno važno kod bolovanja koje ne traje cijeli mjesec jer broj radnih sati može varirati ovisno o mjesecu, blagdanima i rasporedu kalendara.
Najvažnije što obrtnici trebaju zapamtiti
- od 16. travnja 2026. naknada za bolovanje samostalnih osiguranika utvrđuje se na temelju satne osnovice,
- za izračun se u pravilu promatraju osnovice iz prethodnog šestomjesečnog razdoblja,
- važan je fond radnih sati prema 40-satnom radnom tjednu,
- kod običnog bolovanja obrtnika naknada na teret HZZO-a u pravilu počinje od 43. dana,
- za puni opseg prava važan je uvjet prethodnog osiguranja,
- plaćeni doprinosi imaju važnu ulogu pri utvrđivanju prava i osnovice,
- kod ozljede na radu i profesionalne bolesti vrijede povoljnija posebna pravila,
- kod određenih naknada primjenjuju se zakonski minimalni i maksimalni iznosi.
Zaključak
Novi način obračuna bolovanja donosi važnu promjenu za obrtnike, slobodna zanimanja i druge samostalne osiguranike. Umjesto izračuna koji se temeljio prvenstveno na dnevnoj vrijednosti, ključnu ulogu sada ima satna osnovica i stvarni fond sati koji pripada razdoblju bolovanja.
Za točan izračun potrebno je znati osnovu osiguranja, osnovice iz prethodnog razdoblja, fond sati, trajanje bolovanja, razlog privremene nesposobnosti, ispunjava li osoba uvjet prethodnog osiguranja te primjenjuju li se minimalna ili maksimalna zakonska ograničenja.
Zbog toga je kod svakog konkretnog slučaja preporučljivo provjeriti aktualne podatke i pravila HZZO-a prije konačnog obračuna.
Napomena: Ovaj članak informativnog je karaktera i temelji se na propisima i pravilima važećima u trenutku objave. Za službeno utvrđivanje prava i iznosa naknade mjerodavan je HZZO i važeći propisi.