Godišnji odmor jedno je od osnovnih prava svakog radnika, ali u praksi često dolazi do pitanja: koliko dana godišnjeg odmora pripada radniku, kada se stječe pravo na puni godišnji, kako se računa razmjerni dio i što se događa ako radni odnos prestane prije kraja godine?
U nastavku donosimo pregled najvažnijih pravila za godišnji odmor u 2026. godini, s naglaskom na situacije koje se najčešće pojavljuju kod obračuna plaće, promjene poslodavca, bolovanja, rodiljnog dopusta i prestanka radnog odnosa.
Koliko dana godišnjeg odmora pripada radniku?
Prema Zakonu o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. U praksi to najčešće znači:
- 20 radnih dana ako radnik radi pet dana u tjednu,
- 24 radna dana ako radnik radi šest dana u tjednu.
Važno je naglasiti da se radi o zakonskom minimumu. Poslodavac može pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odrediti veći broj dana godišnjeg odmora. Zbog toga radnik u praksi može imati, primjerice, 22, 24, 26 ili više dana godišnjeg odmora, ovisno o pravilima koja vrijede kod poslodavca.
Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?
Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, pravo na puni godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca.
Ako radnik još nije navršio šest mjeseci rada ili mu radni odnos prestaje tijekom godine, najčešće se ne računa puni godišnji odmor, nego razmjerni dio godišnjeg odmora.
Kako se računa razmjerni dio godišnjeg odmora?
Razmjerni godišnji odmor računa se prema broju mjeseci koje je radnik proveo u radnom odnosu kod poslodavca. Pravilo je da radniku pripada jedna dvanaestina ukupnog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Formula je jednostavna:
Ukupan broj dana godišnjeg odmora ÷ 12 × broj mjeseci rada = razmjerni dio godišnjeg odmora
Primjer: ako radnik kod poslodavca ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora, a radio je 5 mjeseci, izračun izgleda ovako:
24 ÷ 12 × 5 = 10 dana godišnjeg odmora
Kod zaokruživanja vrijedi pravilo da se najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje na cijeli dan. Također, najmanje polovica mjeseca rada u pravilu se zaokružuje na cijeli mjesec.
Što ako radnik promijeni poslodavca tijekom godine?
Kod promjene poslodavca tijekom iste kalendarske godine, radnik kod svakog poslodavca ostvaruje pravo na godišnji odmor razmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu kod tog poslodavca.
To znači da se godišnji odmor ne prenosi automatski s jednog poslodavca na drugog. Ako radniku prestane radni odnos kod starog poslodavca, taj poslodavac treba utvrditi koliko je dana godišnjeg odmora radnik ostvario i koliko je dana iskoristio.
Ako radnik nije iskoristio pripadajuće dane godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, poslodavac mu mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ima li radnik na određeno pravo na godišnji odmor?
Da. Radnik ima pravo na godišnji odmor bez obzira radi li na neodređeno ili određeno vrijeme. Vrsta ugovora ne utječe na samo pravo na godišnji odmor.
Razlika je samo u tome ostvaruje li radnik pravo na puni godišnji odmor ili samo na razmjerni dio. To ovisi o trajanju radnog odnosa, datumu početka rada i datumu prestanka rada.
Što se ne računa u godišnji odmor?
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, dani plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja.
Primjerice, ako tijekom korištenja godišnjeg odmora nastupi blagdan koji je po zakonu neradni dan, taj dan se u pravilu ne računa kao dan godišnjeg odmora.
Ako radnik želi provjeriti mjesečni fond sati, blagdane i radne dane po mjesecima, može koristiti kalendar radnih sati i blagdana na izracun.com.hr.
Može li se godišnji odmor isplatiti umjesto korištenja?
Godišnji odmor u pravilu se mora koristiti. Poslodavac ne može radniku samo isplatiti godišnji odmor umjesto da mu omogući korištenje odmora.
Iznimka postoji kod prestanka radnog odnosa. Ako radnik do prestanka radnog odnosa nije iskoristio pripadajući godišnji odmor, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće. Ta naknada ne smije biti manja od prosječne plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca, uključujući primanja koja predstavljaju naknadu za rad.
U praksi to znači da se kod izračuna naknade mogu uzimati u obzir elementi plaće kao što su osnovna plaća, dodaci za smjenski rad, noćni rad, prekovremeni rad i drugi dodaci koji su vezani uz rad.
Može li se godišnji odmor koristiti u dijelovima?
Da, godišnji odmor može se koristiti u dijelovima. Međutim, ako radnik ima pravo na godišnji odmor duži od dva tjedna, tada u pravilu mora tijekom godine iskoristiti najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
Ostatak godišnjeg odmora može se koristiti prema dogovoru s poslodavcem i u skladu s organizacijom rada.
Do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor?
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine u pravilu se može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Primjerice, neiskorišteni godišnji odmor iz 2025. godine u pravilu se koristi najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.
Postoje i posebne situacije, primjerice kod bolovanja, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, kada radnik zbog opravdanih razloga nije mogao koristiti godišnji odmor. U takvim slučajevima potrebno je gledati konkretne okolnosti i pravila Zakona o radu.
Tko određuje termin korištenja godišnjeg odmora?
Radnik može predložiti željeni termin korištenja godišnjeg odmora, ali konačan raspored godišnjih odmora utvrđuje poslodavac, vodeći računa o potrebama organizacije rada i mogućnostima odmora radnika.
Poslodavac je dužan radnika pravovremeno obavijestiti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo jedan dan godišnjeg odmora koristiti kada želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije, osim ako postoje posebno opravdani razlozi zbog kojih poslodavac to ne može omogućiti.
Godišnji odmor kod bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta
Ako radnik nije mogao koristiti godišnji odmor zbog bolovanja ili određenih prava vezanih uz roditeljstvo, godišnji odmor se može koristiti nakon povratka na rad, u rokovima propisanim Zakonom o radu.
U praksi je važno razlikovati običnu situaciju prijenosa starog godišnjeg do 30. lipnja od posebnih slučajeva u kojima radnik zbog objektivnih razloga nije mogao koristiti godišnji odmor.
Godišnji odmor kod nepunog radnog vremena
Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu također ima pravo na godišnji odmor. Broj dana godišnjeg odmora ne računa se prema broju sati rada, nego prema rasporedu radnih dana u tjednu.
Primjerice, ako radnik radi svaki dan po četiri sata, njegov godišnji odmor u danima može biti jednak kao i kod radnika koji radi puno radno vrijeme, jer se gleda broj radnih dana, a ne samo broj sati.
Tko ima pravo na povećani godišnji odmor?
Određene skupine radnika mogu imati pravo na povoljnije trajanje godišnjeg odmora. To se posebno odnosi na maloljetnike, radnike koji rade na poslovima s povećanim rizikom, osobe s invaliditetom i roditelje djece s teškoćama u razvoju.
Osim toga, poslodavac može dodatne dane godišnjeg odmora odrediti prema radnom stažu, složenosti poslova, uvjetima rada, invaliditetu, roditeljskom statusu ili drugim kriterijima.
Ako se dodatni dani godišnjeg odmora određuju prema radnom stažu, korisno je provjeriti i kalkulator radnog staža.
Što ako radni odnos prestane, a godišnji nije iskorišten?
Ako radniku prestaje radni odnos, a nije iskoristio pripadajući godišnji odmor, poslodavac mu mora isplatiti naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.
To vrijedi i kod redovitog otkaza, sporazumnog prestanka radnog odnosa, isteka ugovora na određeno vrijeme, ali i kod izvanrednog otkaza, ako radnik nije imao mogućnost iskoristiti godišnji odmor prije prestanka radnog odnosa.
Zaključak
Godišnji odmor nije stvar dobre volje poslodavca, nego zakonsko pravo radnika. Minimalno trajanje godišnjeg odmora iznosi četiri tjedna godišnje, ali konkretan broj dana ovisi o rasporedu radnog vremena i pravilima koja vrijede kod poslodavca.
Najviše nedoumica u praksi nastaje kod razmjernog dijela godišnjeg odmora, prestanka radnog odnosa, promjene poslodavca i prijenosa starog godišnjeg odmora. Zato je kod svakog obračuna važno gledati datum početka rada, datum prestanka rada, ukupan broj dana godišnjeg odmora i broj već iskorištenih dana.
Napomena: ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne slučajeve uvijek je preporučljivo provjeriti ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor i važeće propise.
Zadnje ažurirano: 13. svibnja 2026.